
7
Bethulia bakizingiza
1Ku lunaku olwairaku, Holoferene yaalagira eigye lye lyonalyona ghalala n’abalwani abandi boonaboona abaamweyimbaku okumuyamba. Yaabakoba bagumbuluguke okuva mu nkambi baje balumbe Bethulia, era beeteege buli ghantu aghaingirirwa mu nsozi, balwanise Abaisiraeli. 2Eigye eryo lyali ikologho inho, nga lirimu abaisirukale emitwalo ikumi na musanvu (170,000) ab’oku bigere, lyabaamu n’omutwalo mulala n’enkumi ibiri (12,000) ab’oku mbalaasi, nga tobaliireeku baisirukale bayambi abeetwikanga ebintu. Kale boonaboona baasenguka n’enkambi yaibwe ku lunaku olwo. 3Baaja baasimba weema dhaibwe kumpi n’ensulo, mu kiiko ekyali okumpi ni Bethulia. Enkambi yaibwe yaaba ngazi inho, ng’eva e Dothani yaatuuka e Balubaimu; mu buleeyi yaava e Bethulia yaatuuka e Kyamoni ekirinzagainia n’Ekiiko ky’e Yezireeli.
4Abaisiraeli bwe baabona eigye eikologho einho lityo baadhugumira inho, buli muntu yaakoba mwine ati: “Bano abantu baja kulya buli kantu ke banaayagaana mu nsi yaife. Ezira ghali mere emala kuliisa abo boonaboona, k’ebe ku nsozi enene, oba ku busozi obutono, oba waire mu biiko!” 57:5: 1 Bamak 12:28-29Aye baamala baavamu okutya kwe baali nakwo, boonaboona baagema eby’okulwanisa. Baakunaania omuliro ku bituuti byaibwe ebirengererwaku era baasula nga bali kukuuma obwire obwo bwonabwona. 6Ku lunaku olwairaku, ng’Abaisiraeli ab’omu Bethulia bali kubona bukalamu, Holoferene yaakulembera eigye lye lyonalyona ery’abalwani ab’oku mbalaasi. 7Yaaja yeekebeedha buli kafo akaingira mu kibuga, n’ensulo mwe basena amaadhi. Ensulo edho yaadhigema yaadhitaaku abaisirukale abakuumi, memale yairayo mu nkambi ye.
8Agho abakulembeze ab’abantu abasimuka mu Esau, n’abakulembeze ab’abantu Abamoabu, n’abaduumizi ab’amagye agaava mu biketezo eby’oku Nhandha Eyaghagati, boonaboona baidha eri Holoferene baamukoba bati: 9“Musengwa waife, ganha owulirise kye tukoba, olwo eigye lyo lirobe kughangulwa. 10Abaisiraeli abo ekibeesiguza ti bya kulwanisa byaibwe, aye nsozi dhaibwe endeeyi n’edhibeesiguza kuba nzibu okudhiniina. 11Kale musengwa waife, iwe otabalumba butereevu, olwo tighaidha kubaagho muntu waire omulala ati anaafa mu igye lyo. 12Iwe oidha kusigala mu nkambi yo n’abaisirukale bo. Aye olagire abasaadha bo baje bageme ensulo dh’amaadhi edhiva ghansi gh’olusozi, 13kuba eyo abantu b’omu Bethulia ye baja okusena amaadhi. Kale endiwo bw’enaatoolera okubaita, baidha kughaayo ekibuga kyaibwe y’oli. Olwo ife n’abasaadha baife twidha kuniinaniina tuje ku ngulu okw’ensozi edhiriinaine agho tubeere irala eyo, tusobole okulobera omuntu yeenayeena okuva mu kibuga ekyo. 14Abasaadha, n’abakazi, n’abaana, boonaboona baidha kufa endhala. Era tunaaba tukaali na kubalumba, eno ng’enguudo dhaibwe dhaidhwire ira emirambo gyaibwe. 15Mu nsambo eyo oidha kubeesasuulizaaku olw’okukudheemera n’olw’obuteeghaayo mu ngalo dho eby’obulungi.”
16Ebyo byasangaaza Holoferene n’abakungu be boonaboona, era yaalagira entegeka eyo bagite mu nkola. 17Kale ab’omu igye ery’e Ammoni nga bali ghalala n’Abassiria enkumi itaanu (5,000) baasitula, baaja baasimba weema dhaibwe mu kiiko okukuuma ekifo ekyavangamu amaadhi Abaisiraeli ge baasenanga. 18Ate abantu abaasimuka mu Esau ghalala n’abo abaasimuka mu Ammoni, baaniinaniina baaja baasimba weema dhaibwe mu biketezo eby’oku nsozi ebiringiriiza ekibuga Dothani. Abandi ku baisirukale baibwe baabagheereza ku luuyi olw’omukono omusaadha olw’e buvandhuba ni ku luuyi olw’omukono omugooda olw’e buvandhuba, okwolekera ekiketezo ekyetebwa Akuraba ekiriinaine n’eky’e Kusi, ku mbali kw’omwiga Mokimuri. Abaasigalagho ku b’eigye ly’Assiria baaja baasimba weema dhaibwe mu kiketezo eky’oku museetwe baakibunia. Weema dhaibwe n’ebigaali eby’okutwaliramu ebintu, byaidhula woonawoona nga biri kamaala inho ebitabalika.
19Agho Abaisiraeli baalirira Musengwa Katonda waibwe abayambe kuba, baawaamu amaani nga bali kubona abazigu babazingiiza era nga bazira ye banaalumukira kwewonia. 20Eigye ly’Abassiria lyonalyona, nga lirimu abalwani ab’oku bigere n’ab’oku bigaali by’omu lutalo n’ab’oku mbalaasi, lyabazingiza okumala enaku amakumi asatu na ina (34), okutuusa amaadhi lwe gaabawaaku. 21Ebidiba byaibwe byakala, nga ghazira lunaku lwe bafuna maadhi ni gabamalaku ndiwo, kuba baagabapimiranga bupimire. 22Abaana abato baaja nga bagonderera. N’abakazi ng’otaireku n’abaisuka, baagwa mu nguudo dh’ekibuga ng’amaani gabawoiremu.
23Agho abantu boonaboona mu kibuga, omwali abasaadha, abakazi, n’abaana, beesolokeza aghaali Uzzia n’abaakuliranga ekibuga ekyo. Baayasiikana nga beemuluguunhia bati: 24“Katonda mwene k’abe omulamuzi ghagati waimwe n’ife, kuba niimwe mulobye okusaba Abassiria ghabeegho emiraala, mwatutuusa ku kabi ke tulimu. 25Mpegaano tuziragho muntu yeenayeena wa kutuyamba. Katonda atughaireyo ye bali, era amaani gatuwoiremu tuli kufa bwa ndiwo. 26Mwete Abassiria mugheeyo ekibuga ye bali, Holoferene n’eigye lye bakinhagulule. 27Ka bamale gatutwala baatufuule bairu baibwe aye nga tuwoniiza obulamu, okusinga bakazi baife n’abaana baife bwe banaafa nga tulingiriire obulingirire. 28Eigulu n’ensi ka bibalumirize omusango. Ni Katonda wa badhaadha baife oyo atubonereza olw’ebibi ebyaife n’ebyaibwe k’abasalire imwe omusango, waire nga tuli kumusaba nga tusuubira tuti taidha kututuusaaku kabi ako olwaleero.”7:28: waire nga tuli kumusaba … olwaleero; mu bighandiiko eby’Olugureki ebindi ni mu bighandiiko ebindi eby’eira mulimu kasita munaaloba okukola kye tubasabye olwaleero.
29Boonaboona baatoolera okukuba empungu n’okuwowoola, nga basaba Musengwa Katonda waibwe. 30Agho Uzzia yaabakoba ati: “Bakagwa, mugume omwoyo. Ka tuteegeku enaku edhindi itaanu, tubone oba nga Musengwa Katonda waife anaatugemerwa ekivunika. Bwenebwene taidha kutulekulira bw’agho n’atwerabira. 31Aye enaku edho eitaanu bwe dhinaawaaku nga ghazira buyambi bwonabwona bwe tufunie, ndidha kukola nga bwe mukobye.” 32Agho Uzzia yaakoba abantu baireyo ye baviire. Abasaadha boonaboona bairayo okukuuma ku bisenge ni ku bituuti ebirengererwaku. Abakazi n’abaana bairayo eka. Aye nga mu kibuga mwonamwona abantu beeraliikirivu ekibitiriire.