
2
Olutalo n’amaghanga ag’e bugwandhuba
1Mu mwaka ogweikumi n’omunaana (18) nga kyabazinga Nebukadinezzari n’afuga Assiria, ku lunaku olwamakumi abiri n’eibiri, mu mwezi ogusooka mu mwaka, Nebukadinezzari oyo baamugha amagezi, yaasalagho okutuukiriza kye yeesoomera eky’okwesasuuliza ku bantu b’omu biketezo ebyo byonabyona abaaloba okumuyamba. 2Nebukadinezzari oyo yaayeta abakulembeze be n’abakungu be boonaboona mu lwekobaano olw’ekyama. Yaabakobera obudheemu obw’abantu ab’omu biketezo ebyo, era nga bwe yali ategeike okubabonereza. 3Olwekobaano lwasalagho buli eyaloba okuyamba Nebukadinezzari mu lutalo aitibwe.
4Olwekobaano bwe lwawa, Nebukadinezzari yaayeta Holoferene omuduumizi omukulu ow’amagye eyamwiririranga mu buyinza. Yaamukoba ati: 5“Nze Nebukadinezzari kyabazinga omukologho era omufuzi w’ensi yoonayoona, ndi kukulagira oje olondemu abaisirukale abaidhi einho okulwana: ab’oku bigere emitwalo ikumi n’ebiri (120,000), n’ab’oku mbalaasi omutwalo mulala n’enkumi ibiri (12,000). 6Olwo muje mulumbe abantu b’omu kiketezo ky’e bugwandhuba, kuba baaloba okuunhamba. 7Balabule beetegeke okughaayo eitaka n’amaadhi, olw’okwoleka nga beeghaireyo mu ngalo dhange, kuba nja kubamaliraku obusungu bwange mbazikirize. Eigye lyange liidha kusaatuukira buli ghantu mu nsi dhaibwe, lije nga linhagulula buli ghe libise. 8Olwo ndidhuze mu biiko byaibwe abantu abaitiibwa, era ndidhuze mu buli kaiga na buli mwiga emirambo, emiiga gibande n’okubanda. 9Ndidha kugema abanaasigalagho nga bakaali balamu, mbatwale eyo mu biketezo ebindi eby’ensi nga banhage.
10“Iwe Holoferene oidha kuneesookangayo, oje ompangulire ebiketezo byaibwe byonabyona. Bwe baneeghaayo mu ngalo dho, oidha kubankuumira okutuusa lwe ndiidha ni mbabonereza. 11Aye bwe baloba okweghaayo otabanhiiranga liiso kubasaasira. Baitenga bwite era onhagenga ebintu byonabyona ebiri mu kiketezo kyonakyona ky’oliku obuyinza. 12Ndayira nti nga nze bwendi omulamu era nga bwendi n’obuyinza mu bwakyabazinga bwange, ndidha kutuukiriza kye ntegeike okukola. 13Otagezaaku naire kudheemera biragiro byange nze musengwa wo. Bona nti otuukiriza bye nkulagiire aghazira kulwa.”
Holoferene aghangula amaghanga
14Agho Holoferene yaava ewa musengwa we kyabazinga, yaaja yaasoloza abaduumizi, n’abakulu ab’abaisirukale, n’abakulu mu igye erya Assiria boonaboona. 15Yaakola nga kyabazinga bwe yamulagira, yaalonda abaisirukale yaabata mu bikunsu bikunsu: ab’oku bigere emitwalo ikumi n’ebiri (120,000) abasingiramu irala okulwana, n’ab’oku mbalaasi omutwalo mulala n’enkumi ibiri (12,000) abasinga mu kulasa obusaale. 16Yaabategeka bukalamu mu nhiriri dhaibwe okuja okulwana. 17Yaasoloza n’endogoyi n’engamiya n’enhumbu kamaala, edh’okubbeedesanga ebikozesebwa. Era yaasoloza n’entaama n’embuzi n’ente edh’okulyangaku, nga tidhibalika olw’obungi. 18Buli mwisirukale baamugha emere nhingi, n’empiiya kamaala inho edha zaabu ni feeza okuva mu ndyanga ey’obwakyabazinga.
19Kale Holoferene n’eigye lye lyonalyona baasitula baaja, beesookangayo kyabazinga Nebukadinezzari. Ab’oku bigaali eby’omu lutalo, ab’oku mbalaasi, n’ab’oku bigere, baaja beeyugha mu biketezo byonabyona eby’e bugwandhuba, baidhula eyo. 202:20: Balam 7:12; Yoe 2:2-11 N’ebikunsu eby’abaisirukale ebindi byaja nabo. Baaba kamaala nga tibabalika ng’oti bikuukuulu bya nzige oba ng’oti nkungu.
21Bwe ghaabitagho enaku isatu nga baviire e Nineve, baatuuka mu biketezo eby’oku museetwe eby’e Bekitilethi, okuliinaana n’ensozi edh’oku luuyi olw’omukono omugooda olw’e buvandhuba bwa Kilikia eky’eitale. Baasimba weema dhaibwe agho. 22Holoferene yaava agho, yaaja mu biketezo eby’oku nsozi n’eigye lye lyonalyona, omwali ab’oku bigere, ab’oku mbalaasi, n’ab’oku bigaali eby’omu lutalo. 23Yaazikiriza ensi Puti ni Ludi, era yaamala yaanhagulula abantu b’e Rassisi n’Abaishimaeli, abaabanga ku mbali kw’eirungu ku luuyi olw’omukono omusaadha olw’e buvandhuba obw’ensi y’abantu Abakelle.
24Yaamala yaasomoka omwiga Eufurate, yaatambula ng’ababitira mu nsi Mesopotamia. Yaaja nga bw’azikiriza ebibuga ebyezungulwirwa ebimante ebigumu ebyali kumpi n’omwiga Aburoni, okuja okutuukira irala ku nhandha. 25Yaagema ekiketezo ky’e Kilikia, yaita buli muntu yeenayeena eyamulwanisanga. Olwo yaajiira irala yaatuuka ku nsalosalo edh’ekiketezo kya Yafethi ku luuyi olw’omukono omusaadha olw’e buvandhuba, kumpi ni Buwarabu. 26Yaazingiza Abamidia, yaayokya weema dhaibwe era yaita n’entaama dhaibwe.
27Agho Holoferene oyo yaaserengeta mu kiketezo eky’oku museetwe ogw’e Damasiko, mu biseera eby’okukungula engaano. Yaayokya emisiri gyonagyona, yaazikiriza ebighaso by’entaama n’eby’embuzi, n’engo edh’ente, yaanhagulula ebibuga, yaayonoonayonoona ebintu, yaita ni batabane baibwe abaakaisuka boonaboona. 28Abantu ab’omu biketezo eby’oku Nhandha Eyaghagati baatya inho ekibitiriire. Abantu boonaboona ab’e Sidoni, n’e Tiro, n’e Suri, ni mu Okina, n’e Yamonia, ni mu Azoto, ni mu Ashikeloni, baadhugumira.